Krajnje vrijeme je za rješavanje deponije ADA
U prostorijama Javnog komunalnog poduzeća Čapljina održan je radni sastanak između predstavnika Gradske uprave i ovog poduzeća. Sastanak je održan s ciljem iznalaženja rješenja za jedan od gorućih problema u Čapljini, a to je deponija Ada.
Ana Buljubašić, savjetnica gradonačelnika istaknula je kako je deponija Ada legalna divlja deponija koja postoji od 1950. godine, te kako problem smeća nije problem samo u Čapljini:
Bili su pokušaji sanacije ove deponije proteklih godina, posljednji takav pokušaj bio je u suradnji sa Regionalnom deponijom gospodarenja otpada u Mostaru. Otpad ustvari nije problem samo Čapljine i regije, otpad je globalni problem današnjice. Ono što moramo znati da zemlje koje su danas najrazvijenije u svijetu ustvari su riješile svoj problem otpada.
Ono što razlikuje Čapljinu od drugih deponija je što se nalazi u samom koritu rijeke Neretve, na krševitom, procjednom tlu koje predstavlja problem i za ljude i za okoliš. Pored deponije Ada, tu je i veliki broj odlagališta smeća u lokalnim zajednicama na kojima se anaerobnim i aerobnim procesima stvaraju štetni staklenički plinovi, procjedne vode koje su zasićene organskim i anorganskim tvarima, te na poseban način opasni teški metali i patogene bakterije koje odlaze do okolnog tla – ističe Buljubašić.
Još jedan poseban problem velikih količina otpada je i spaljivanje kojim ga se stanovništvo pokušava riješiti:
To je poseban problem, budući da se na taj način stvaraju dioksini i furani koji su nevjerojatno toksični i kancerogeni. Nastave li se takve prakse paljenja otpada u domaćinstvima i na našim divljim deponijama i na našoj legalnoj divljoj deponiji ADA svi smo u velikoj opasnosti.
Kao rješenje problema Buljubašić ističe promjenu u načinu razmišljanja kako vlasti tako i stanovništva. Naime, na otpad bi trebali gledati kao na energent ili sirovinu od koje se može dobiti novac. Kao prvi cilj ističe iznalaženje lokacije na kojoj će se izmjestiti deponija jer za razliku od okolnih lokalnih zajednica koje su ovaj problem riješile uspostavljanjem centra za gospodarenje otpadom na već postojećim lokacijama deponije, u Čapljini to nije moguće. Drugi cilj je iznalaženje tehnološkog rješenja adekvatnog za ovo područje Hercegovine, te treći, kojeg ističe kao ključni, reforma i volja komunalnog poduzeća.
Danas u svijetu se nude mnoga tehnološka rješenja od uspostavljanja sustava za gospodarenje otpadom kojeg podrazumijevaju pretovarnu stanicu, reciklažni centar, kompostanu, centar za dobivanje bio plina, preko modernih centara za dobivanje energije iz otpada… znači, mnoge razvijene zemlje su vrlo uspješno riješile ovaj problem i svoje nedostatke pretočile u prednosti. – zaključila je Ana Buljubašić, savjetnica gradonačelnika u Gradskoj upravi Čapljina.
Martina Vidić, direktorica Javnog komunalnog poduzeća Čapljina je kazala kako JKP trenutno ne vrši održavanje deponije jer ga vrši ponuditelj izabran putem postupka javne nabave i posjeduje odgovarajuću mehanizaciju.
Također, direktorica Vidić je kazala kako Javno komunalno poduzeće od samog osnutka, 1954. godine vrši prikupljanje, odlaganje i zbrinjavanje komunalnog otpada na istoj lokaciji na isti način – otpad se odlaže u već postojeće kasete, pokriva inertnim materijalom, koji je pomiješan sa zemljom ili pijeskom. Međutim, taj otpad nije zbijen i vrlo je heterogen.
Trenutno na deponiji ne postoji sustav niti infrastruktura za kontrolu procjednih voda niti za razvoj plinova, odnosno deponija Ada nema uvjete kakve imaju ostale sanitarne deponije niti je u skladu s higijenskim uvjetima ili s normama zdravstva Europske unije. – ističe Martina Vidić, direktorica Javnog komunalnog poduzeća Čapljina.
Za rješenjem problema deponije Ada se krenulo već ’80–tih godina, međutim bezuspješno.
Gradska uprava je, kazao je Marko Borovac iz Stručne službe za lokalni i ekonomski razvoj i EU integracije, 2015/16. krenula u traženje novog rješenja, jer je već tada deponija bila popunjenog kapaciteta. Grad Čapljina je uložio mnogo vremena i sredstava za izradu projektne dokumentacije čiji su sastavni dijelovi bili studije utjecaja na okoliš, izgradnja idejnog projekta, način zbrinjavanja, … sve do faze raspisivanja natječaja kojim bi se krenulo u aktivnost sanacije gradske deponije.
Takav projekt je iziskivao velika novčana sredstva za koja grad Čapljina nije sam mogao pronaći u svom proračunu i onda smo čak išli u Sloveniju, dogovarali neke kreditne linije, dobili smo neke potpore od federalnog ministarstva, fonda za zaštitu okoliša i tada se sve pripremilo da se krene u sanaciju deponije koja je tada, u tom trenutku, imala 320 tisuća tona smeća.– kazao je Borovac.
No, zbog slučaja Regionalne deponije Uborak, sve aktivnosti su stale. Zbog tog se gube neke kreditne veze, sredstva ministarstava i fondova i cijeli projekt pada u vodu.
Marko Borovac iz Stručne službe za lokalni i ekonomski razvoj i EU integracije kazao je kako se nada je upravo ovo vrijeme za aktivaciju ove teme, da građani shvaćaju kolika je opasnost od ove deponije, te ujedno upućuje i apel građanima za pomoć pri iznalaženju rješenja. Gradska uprava Čapljina će sigurno kroz razne rasprave, skupove i odlaske među ljude, iznaći lokaciju i rješenjeza gradsku deponiju.
Što se tiče financiranja, Borovac je istaknuo kako se nada, u nekom skorijem razdoblju, dogovoru i stvaranju priče o našoj deponiji, važnosti rješavanja zbog same granice s EU, te utjecaja na čovjekovo zdravlje. Također, vjeruje kako će se i kroz IPA III fondova, koji su posebno navedeni kao fondovi za financiranje projekata za zaštitu okoliša, uspjeti povući znatna sredstva za rješenje ovog problema.
Važno je istaknuti kako deponija Ada predstavlja zaista crnu točku u cvijetu Hercegovine koju je nužno riješiti jer je stanje zaista alarmantno, kako zbog okoliša, tako i zbog ljudi.
Mia Lovrić, Radiopostaja Čapljina