Mjesne zajednice

BIVOLJE BRDO
Smješteno je na Dubravskoj visoravni, uz asfaltiranu cestu Domanovići – Buna. Na cijelom području nalaze se arheološki tragovi počevši od nekropole stećaka, groblja s grobovima austro-ugraskih vojnika i gradine na samome kanjonu Neretve. U posljednjih nekoliko godina naselje se planski izgrađuje i širi, dobivajući novi suvremeni oblik. Osnovna četverorazredna škola, uz kulturno-umjetničko društvo, daju ovome naselju jednu novu obrazovno-kulturnu dimenziju. Sportskim natjecanjem i manifestacijom Dubravska noć mještani Bivolja Brda oživljavaju kulturni život i potiču mlade na stvaralaštvo.

BOBANOVO SELO
Na području dubravske visoravni izgrađeno je novo naselje sa 400-tinjak stambenih objekata, u kojima žive većinom prognanici koji su za Domovinskog rata došli iz središnje Bosne. Danas naselje predstavlja malu urbanu cjelinu u kojoj su u posljednje dvije godine izgrađeni novi sadržaji: sportsko igralište, crkva i dom kulture. Mještani se okupljaju u Hrvatskome kulturno-umjetničkom društvu Naši korijeni gdje njeguju svoje običaje i tradiciju Hrvata središnje Bosne pridonoseći ukupnoj raznolikosti folklora čapljinskoga kraja.

ČAPLJINA I
Grad Čapljina ogleda se u spoju staroga i novoga, te je podijeljen u dvije Mjesne zajednice. Gradina, Zabrdalje, Muša i Čaršija pripadaju starom dijelu grada i čine Čapljinu I. U njoj su zadržane konture stare gradnje, uskih ulica i dvorišta. Prvi put se pod imenom Čapljina spominje 1475 god. u turskim dokumentima kao „Mezra Čapljina“, a 1632 kao selo mostarskoga kadiluka. Svoj prvi urbanistički plan dobila je 1962. god. Njezin najstariji dio, Gradina, još je iz turskoga doba i ima orijentalni a istodobno i hercegovački štih. Austro – ugarsko razdoblje ostavilo je traga u obliku čvrstih objekata s ornamentima na fasadi koji danas čine graditeljsku vrijednost koja se štiti i obnavlja.

ČAPLJINA II
Novi dio grada razvija se i izgrađuje prema jugu, sukladno prostorno – planskoj dokumentaciji i ima konture modernoga grada, a prema strukturi Mjesnih zajednica čini Čapljinu II. Prostornim planom općine Čapljina iz 1980. god dano je arhitektonsko rješenje današnje vizure grada. Taj je dokument temelj urbane i planske gradnje koja ponajprije zagovara široke bulevare, zelene travnjake, šetnice i hortikulturno zelenilo koje pruža mediteranski ugođaj.

ČELJEVO
Okrenuto je Neretvi i njezinim vrijednostima. Stanovnici se koriste vrbovim prućem za gradnju obiteljskih kuća. Prve takve kuće nastaju krajem XVII. stoljeća, kada se ovo područje zvalo Bosco ili u prijevodu: šuma. Današnji naziv naselje nosi po plodnoj zemlji na kojoj se nalazi – čeljica. Regulacijom korita Neretve te izgradnjom nasipa, selo je obranjeno od stalnih poplava. Naselje se širi duž magistralne ceste M17 i ima naglašenu poljoprivrednu proizvodnju. Kulturno-športski život Čeljeva njeguje se u kulturno-umjetničkom društvu Luke, Nogometnom klubu Čeljevo i udruzi lađara Čeljevo. Organizacijom Lipanjskih zora promoviraju se kulturno-športska dostignuća i samo mjesto.

DOLJANI
Na lijevoj obali pored Neretve, blizu Metkovića nalazi se selo Doljani. Ime mu potječe od riječi dalen – ovce još iz IX. stoljeća i bilo je u sklopu tadašnje Paganije. U naselju se nalaze iskopine iz rimskog doba, nekoliko stećaka i crkvica. Danas su Doljani poznati po graničnome prijelazu s republikom hrvatskom. Žitelji su ponosni na svoju crkvicu Male Gospe koja se nalazi uz sami granični prijelaz. Izgrađena je još u tursko doba, 1861., na temeljima još starije crkve iz XV. stoljeća. Doljanska svetkovina Male Gospe, 8. rujna, okuplja mnogobrojne vjernike iz cijelog svijeta.

DOMANOVIĆI
Na brežuljkastoj visoravni, na putu za Stolac, smjestili su se Domanovići. Naselje se prvi put spominje početkom XV. stoljeća pod imenom Rečice, a kasnije je ime dobilo po Domanu – rodonačelniku na ovom području. Ljudi se ovdje većinom bave poljoprivredom, a nadasve je poznata dubravska žilavka. Dugogodišnje iskustvo u vinogradarstvu i podrumarstvu dovelo je do stvaranja prepoznatljiva brenda Domano pjenušac, prvog u Bosni i Hercegovini. Plodna crvenica i radišni ljudi udruženi u zemljoradničku zadrugu uspješno proizvode ekološki zdravu hranu plasirajući je na inozemno tržište.

DRAČEVO – SJEKOSE
Naselje Dračevo spominje se još 1475. godine, a ime je dobilo po biljci drači. Nalazi se na ušću Krupe u Neretvu gdje se nalazi reljef Dioskura, kasnoantička nekropola i rimsko naselje Varda. Sjekose nije tako staro naselje, a ime je dobilo po biljci iz roda sjekavica, čiji plod dok leti izgleda kao da ima sijedu kosu.
Blizinu Hutova blata i meliorirani dijelovi dračevske i sjekoške kasete osiguravaju žiteljima aktivno bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom. Pašnjačke površine u sjekoškoj kaseti daju mogućnost bavljenja stočarstvom, od čega prednjače autohtona pasmina buša i domaća ovca.

DRETELJ
Naselje Dretelj čapljinsko je prigradsko naselje čije ime potječe još iz XIII. stoljeća. Riječ drëti označava mjesto kamenoloma gdje se derao kamen za pokrivanje kuća, a tako Neretva dere obale ovoga sela. Danas Dretelj poprima obrise urbanog naselja koje se širi prema Neretvi. Žitelji su organizirani u Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Sv. Ante koje okuplja mlado i staro. Tijekom ljetnih mjeseci održava se kulturno-športska manifestacija Zvona Dretelja gdje snage odmjeravaju nogometaši, odbojkaši, folkloraši i pjevačke skupine.

GABELA
Gebla, nekadašnja Drijeva, u prijevodu skela/lađa, spominje se još 1186. godine u ugovoru dubrovačke Republike. Današnje ime dobila je 1399., a sama riječ znači carinarnica. Ovo mjesto nosi ožiljke iz burne prošlosti o čemu svjedoče tragovi antičkog i rimskog naselja i poznata skulptura kamenog lava iz venecijanske kulture. Tomu svjedoči i knjiga Homerova slijepa publika Roberta Salinasa Pricea, koji na osnovu opisa u epu Ilijada, Troju smješta upravo ovdje. Gabeljani još i dalje vjeruju u postojanje Troje te na dijelu starih zidina svake godine organiziraju kulturno-zabavni program Je l´ Gabela gdje je prije bila, stvarajući kulturni i tradicijski identitet.

GABELA POLJE
Pripada mlađim naseljima u općini Čapljina, nastalo je poslije Drugog svjetskog rata na potezu južno od Gabele. Nekadašnje močvarno područje isušivano je i pretvarano u obradivo i građevinsko zemljište. Danas je ovo naselje sa preko tristo stambenih jedinica i s modernom infrastrukturom. Naselje graniči s Republikom Hrvatskom i u njemu se nalazi i malogranični prijelaz. Većina žitelja bavi se plasteničkom proizvodnjom ranog voća i povrća, trgovinom i ugostiteljstvom.

GNJILIŠTA
Na samome rubu Hutova Blata nalazi se selo Gnjilišta. Ime je dobilo prema sastavu tla koje prevladava na ovome području, a prvi se put spominje sredinom XV. stoljeća. Nekoliko gradina i gomila – pretpovijesnih tumulusa – svjedoči o prošlosti ovog područja. Blizina Hutova blata uz meliorirane močvarne površine odredile su način života i navike ljudi u Gnjilištima. Tradicionalno okrenuti lovu, ribolovu, poljoprivredi i ugostiteljstvu žitelji su se naučili živjeti s prirodom i od prirode.

GORICA – STRUGE
Tri sela – Gorica, Struge i Jasenica – danas čine mjesnu zajednicu. Gorica se spominje još 1452. godine na mjestu gdje je bio izgrađen most dubrovačke flote. Struge je selo na ušću Trebižata u Neretvu, a nastalo je još davne 1399. godine kada su Dubrovčani dolazili po vodu i drva. Na sederenim kaskadama Trebižata nalaze se i ostaci starih mlinica i stupa po kojima je i selo dobilo ime. Zbližavanju sela pridonio je rad Kulturno-umjetničkog društva Zora koje okuplja mladež, njegujući tradiciju i običaje čapljinskog kraja.

GRABOVINA
Danas je to prigradsko naselje koje se do Drugog svjetskog rata smatralo dijelom Trebižata. Ime nosi po grabovoj šumi koja ga okružuje. Mnogobrojne iskopine i rimske nekropole svjedoče o važnosti ovoga mjesta, a sačuvani su ostaci mlinica i dolapa na rijeci Trebižat koja protječe s njegove zapadne strane. Grabovina danas izrastaju u pravo predgrađe Čapljine, spajajući se s njom preko industrijske zone Zgoni i Vojarne Božan Šimović.

KLEPCI
Uza sam rub staroga korita Bregave, uz magistralnu cestu M17 Mostar – Čapljina – Metković, smjestilo se naselje Klepci. Ime se spominje tek od XIX. stoljeća, a naselje ga je dobilo po zvuku klepetala – klepaca postavljenih umjesto zvona u crkvi. Ostaci nekoliko tumulusa i srednjovjekovne nekropole kazuju o njegovoj prošlosti. Uz stari dio naselja razvija se nova poslovno-stambena zona pa naselje poprima moderan urbani izgled s poslovnom orijentacijom.

LOKVE
Prostrano selo na dubravskome platou s lijeve strane magistralne ceste Čapljina – Stolac. Prvi se put spominje još davne 1475. godine kao pusta mezra koja pripada Blagaju. Stećci u dijelu zvanome Gagrice i Šatorova gomila – tumulus govore o povijesti ovoga prostora. Na području Šatorove gomile svake se godine obilježava završna proslava Lipanjskih zora na kojoj se okupe žitelji Lokava te mnogobrojni gosti i uzvanici iz cijele regije. Lokve imaju očuvan prirodni okoliš, a većina se žitelja bavi poljoprivredom i stočarstvom.

OPLIČIĆI
Selo u Dubravama iznad Čapljine, na putu za Stolac. Spominju se 1475. godine, a ime je dobilo po vlaškome rodonačelniku koji je imao karavansko zvanje Hoplica. Po cijelome području razasuti su ostaci nekropola, stećaka i rimskih naselja. Danas su žitelji Opličića većinom okrenuti poljoprivredi, uzgoju voćarskih kultura, prije svega vinove loze i breskve.

POČITELJ – HOTANJ
Počitelj je smješten na kamenim liticama na lijevoj obali Neretve, na putu Metković – Čapljina – Mostar. Nekadašnje gusarsko gnijezdo u povijesnim se izvorima prvi put spominje 1444. godine kao grad hercega Stjepana, gospodara humske zemlje, koja se poslije njega prozva Hercegovinom. On ga je, uz materijalnu pomoć Dubrovačke republike, utvrdio za obranu od Turaka. Danas je ovo mjesto rijedak spoj orijentalnog Istoka, srednjovjekovnoga Zapada i novoga urbanog dijela izgrađena na platou Modriča.

PRĆAVCI
Selo koje se nalazi na putu prema Ljubuškome, na uzvisini iznad rijeke Trebižat i brda Orlovac, ime je dobilo po istoimenom prezimenu – nadimku. Nema dugu povijest, a žitelji se uglavnom bave uzgojem voća i povrća. U novije doba počela se saditi maslina, a naselje se počelo širiti uz magistralnu cestu Čapljina – međugorje. Dio starog naselja i dalje je očuvao svoju autohtonost privlačeći zaljubljenike u starine i život u ruralnome području.

PREBILOVCI
Na lijevoj obali Bregave, na rubu Hutova blata, nalazi se selo Prebilovci. Ime je dobilo još u XIV. stoljeću po obitelji Prebilovići koja je tu živjela. Ostaci gradina i tumulusi upućuju na život koji se odvijao na ovome lokalitetu. Blizina Parka prirode Hutovo blato i očuvan okoliš stvorili su uvjete za bavljenjem ekološkom proizvodnjom, stočarstvom i pčelarstvom.

SVITAVA – BAJOVCI
Još jedno selo smješteno tik do Hutova blata. Spominje se još 1375. godine kao Svjetilja – svjetionik, mjesto boravišta dubrovačke armade. Svitava se naglo počela razvijati nakon izgradnje Crpne hidroelektrane Čapljina, gdje je dio mještana našao i zaposlenje. Poljoprivreda je ostala glavni izvor dodatnih prihoda, a tradicijske navike žitelja ovog naselja još su i dalje prisutne u lovu na liske, ribolovu jegulje i šarana, o čemu svjedoče obješeni ribarski štapovi, mreže, vršve i ostve ispred obiteljskih kuća.

ŠURMANCI
Smješteno na desnoj obali Neretve prema Mostaru nalazi se selo Šurmanci. O povijesti i značenju područja na kojem se nalazi govori oko 200 kamenih tumulusa, desetak stećaka i kasnoantičke ambarine. Naselje je zadržalo svoj prijašnji izgled, a prolaskom željezničke pruge naselje se otvara prema susjednim selima i općinama. Danas se većina žitelja Šurmanaca bavi poljoprivrednom proizvodnjom.

ŠUŠKOVO NASELJE
Ovo je još jedno novo naselje nastalo nakon Domovinskog rata i u njemu većinom žive prognanici iz središnje Bosne. Iako se još izgrađuje, nasljeđe je urbano i poprima sve elemente modernog naselja. Dovođenjem gradskog vodovoda na Dubravsku visoravan uvjeti života su znatno poboljšani i osigurane su zalihe vode u sušnim ljetnim danima.

TASOVČIĆI
Čapljinsko prigradsko naselje smješteno na lijevoj obali Neretve. Nekadašnji Ad Turres – Kod tornjeva, prvi put se kao Tasovčići spominju 1336. godine u dubrovačkim dokumentima. Ime je dobilo prema plemićkoj obitelji Tasovac, a na brdu iznad sela, u katoličkom groblju, nalaze se ostaci mauzoleja s križem koji žitelji zovu Tasin grob. Na prostoru Nereza – dijela Tasovčića, pronađen je najstariji latinični spomenik u BiH. Dijelovi Tasovčića zvani Naklo i Leda danas su industrijske zone, a izgradnjom novih stambenih jedinica na području Nereza naselje se širi prema Klepcima i Čapljini, čineći tako jedinstvenu urbanu cjelinu.

TREBIŽAT
Sve do sredine XIX. stoljeća područje Trebižata bilo je nenaseljeno. Isušivanjem tadašnje močvare došlo je do masovnog doseljavanja seljaka iz Brotnja, koji su se bavili zemljoradnjom i stočarstvom, što su i danas glavne djelatnosti. Početak kulturnog rada u selu vezan je za 1919. godinu kada se osniva pučka čitaonica, pjevačko, sviračko i plesno društvo. Kulturno-umjetničko društvo osnovano 1925. i danas djeluje pod nazivom HKUD Seljačka sloga – Trebižat i nositelj je kulturno-zabavnog života naselja pa i šire. Ovo društvo, uz Nogometni klub Sloga Trebižat, pruža priliku mladima da aktivno sudjeluju u društvenom životu općine.

VIŠIĆI
Selo smješteno na lijevoj obali Neretve, na putu za Metković. Prvi put se spominje još 1408. kao carinarnica. Višići su u srednjem vijeku bili sastavni dio župe Luke koja se spominje u Ljetopisu Grgura Barskog, katoličkog biskupa, 1285. godine. Župa se prostirala s obje strane rijeke Neretve, od Počitelja do Opuzena. Danas je ovo područje prostrana i plodna ravnica gdje se uzgajaju različite vrste voća i povrća: breskve, jabuke, paprika, salata, špinat, kupus i dr. HKUD Luke i Nogometni klub Višići glavni su pokretači kulturnog i sportskog života u naselju.

ZVIROVIĆI
Ovo je relativno mlado selo poviše Trebižata i Prćavaca, smješteno u procjepu dvaju brda Orlovače i Kukavca. Ime je dobilo po riječi zvijer – na ikavici zvir koja, kako legenda kaže, i danas trči kroz dračom okružene Zviroviće. Blizina Međugorja i brda Križevca pretvorilo je ovo naselje u pogodno i traženo mjesto za življenje. Posljednjih nekoliko godina duž magistralne ceste Čapljina – Međugorje povećana je gradnja obiteljskih i poslovnih objekata što naselju daje novi gospodarski zamah. Trasa koridora Vc i petlje za Međugorje Zvirovićima otvara nove mogućnosti za širenje i razvoj.